preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Događajnica

Što učenici naše škole misle o novcu

Štedljivosti i pametnom raspolaganju novcem djecu treba učiti od rane dobi. Iako je novac "ozbiljna stvar", a raspolaganje njime namijenjeno je odraslima koji zarađuju, i djeci treba usaditi naviku štednje od malih nogu. U potrošačkom društvu u kojem živimo neophodno je djecu naučiti tome što je novac, kakva je njegova vrijednost te kako pametno i racionalno raspolagati njime.


Učenici skupine Odgoja za demokratsko građanstvo proveli su anketu među učenicima viših razreda Osnovne škole Ante Kovačića kako bi saznali kakva su njihova razmišljanja o novcu i džeparcu. Džeparac uči djecu vrijednosti novca te postavlja temelje za razvoj sposobnosti planiranja trošenja dobivena novca.

Saznali smo da čak 86 posto učenika naše škole dobiva džeparac. Najviše učenika džeparac dobiva ili jedanput na tjedan (40 %) ili svaki dan (23 %). Prosječna dnevna visina džeparca kreće se od dvije do 20 kuna, a tjedna visina džeparca od pet do 100 kuna. Učenici svoj džeparac najčešće potroše na sendviče, pecivo, sok ili grickalice.

Čak 68 posto učenika izjavilo je da dio džeparca izdvaja za štednju. Štednja novca osobito je važna životna vještina - štednjom djeca mogu naučiti kako upravljati novcem te postaviti i ispuniti svoje ciljeve. To je vrijedna kvaliteta koja će svakom učeniku biti korisna u budućem životu.

Djeca često štede kako bi kupila one stvari koje im čine zadovoljstvo i zabavu. Tako su se na popisu veće kupnje naših učenika našle i sljedeće želje: putovanja, električna gitara, bicikli, quad, mobiteli, motori, računala, vozačka dozvola, koturaljke, kopačke… Neki učenici novac će potrošiti za darove svojim najmilijima, neki će pomoći svojim roditeljima, a neki ušteđeni novac položiti u banku.

Na pitanje koliko je novac važan, 56 posto učenika odgovorilo je da je važan, ali nije od presudne važnosti u životu. Da novac nije važan, misli 27 posto učenika. Oni su naveli da su važnije druge vrijednosti u životu - poput ljubavi i zdravlja.

Na pitanje kakav bi posao u životu željeli raditi, 59 posto učenika odgovorilo je da bi radili samo onaj posao koji žele bez obzira na visinu plaće. O tom pitanju 29 posto učenika još uvijek ne razmišlja.

Koliko su učenici svjesni gospodarske situacije i vremena u kojem žive, govori sljedeći podatak. Na pitanje o tome kolika je visina prosječne mjesečne neto plaće u Hrvatskoj, odgovori su se kretali u rasponu od 1000 do 35.000 kuna. Samo 12 posto učenika misli da se plaća kreće od 5000 do 6000 kuna, što je približno točan odgovor o visini prosječne plaće u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u 2015. godini bila je 5711 kuna.

Učenici očito nisu upućeni u podatke iz svijeta financija o kojima se brinu njihovi roditelji. Zato smo zaključili da je kod djece potrebno razvijati ispravan odnos prema novcu, naučiti ih kako zaraditi, upravljati i raspolagati novcem te ga racionalno trošiti. Te vještine jednako su važne za financijsku budućnost svakog učenika, ali i za društvo u cjelini.
 
Dorotea Bajzek, 7.b
Jadranka Bingula, 7.b
Marta Kunić, 7.b
Patricija Hanžek, 6.a

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: DENIS VINCEK   datum: 14. 3. 2016.

 

 


Erasmus+


eTwinning


Lumen


Društvene mreže
Na kojoj društvenoj mreži provodiš najviše vremena?









I mi sudjelujemo

Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja


Podrška darovitima


Tražilica

Poveznice
Zlatar na međumrežju


Blagdani i pravopis


Korisni likovi


Projekt ZALOGAJČEK 7





preskoči na navigaciju